Nedavno je predsjednik Joe Biden održao virtualni sastanak čelnika o klimi - dokaz, ako je potreban, da je održivost i dalje ključno pitanje u svim poljima širom svijeta. Sastanak se usredotočio na smanjenje emisija, kao i na niz drugih globalnih problema koja utječu na današnje (i buduće) klimatske promjene. Primjerice, jedna od glavnih zabrinutosti u građevinskom sektoru je korištenje neobnovljivih izvora, uključujući agregate, a drugi fokus je plastika. A ipak, ta su dva problema uže povezana nego što ljudi shvaćaju.
Nedostaci plastike
Plastika kakvu poznajemo koristi se otprilike 100 godina i u tom će se vremenu jako malo stvorene plastike uspjeti prirodno razgraditi zbog njihove kemijske strukture. U posljednjih 70 godina u svijetu se proizvelo otprilike 6,3 milijarde tona plastike, od čega se samo 20% reciklira ili spaljuje. Kao posljedica toga, velike količine plastike ušle su u okoliš i utječu na ekosustave, a ujedno i na ključne probleme održivosti. Plastika za jednokratnu uporabu i ona koja će s vremenom biti bačena u okoliš, mogu se smatrati značajnim nedostatkom.
U obranu plastičnih geosintetika
Ironično je da bi jedna obitelj plastičnih proizvoda - geosintetici - mogla toliko puno postići radeći na zaštiti okoliša. Geosintetici se u izgradnji infrastrukturnih projekata koriste više od 50 godina; produljuju životni vijek cesta i čuvaju vodne resurse, umanjuju poremećaje tla, kontroliraju eroziju tla i štite podzemne vode. Također, smanjuju količinu iskopa na terenu i postavljanje ispuna, smanjuju potrebu za prijevozom glomaznog građevinskog materijala, olakšavaju bržu i jednostavniju izgradnju, produljuju životni vijek infrastrukture i smanjuju potrebe za održavanjem.
Tensar geomreže smanjile su ugljični otisak za 40% u radu pogona Beverley Sewage Treatment.
Geomreže: Pozadina
Uz ovaj impresivni popis upotrebe geosintetika, velika prednost za okoliš je i smanjenje količine agregata potrebnog za cestovne i željezničke projekte, jer je to ekološki vrlo skupo za vađenje, prijevoz i postavljanje. Geomreže su izumljene krajem 1970-ih i mogu znatno smanjiti upotrebu agregata i minimalizirati utjecaj na okoliš. Geomreže mogu smanjiti potrebu za takvim količinama agregata u izgradnji - posebno u mnogim slučajevima izgradnje cestovnog kolnika.
Geomreže: Opće koristi
Geomreže mogu osigurati značajnu uštedu troškova na mjestu izgradnje: smanjuju količinu zemljanih radova potrebnih za inženjerske projekte; ubrzavaju izgradnju i poboljšavaju dugoročne performanse, smanjuju učestalost popravaka i povezanih poremećaja. Odgovarajuća geomreža koja se koristi u pravilno projektiranoj strukturi ili kolniku kombinirat će upotrebu plastike s najmanjom količinom resursa (poput agregata, betona ili asfalta) kako bi se podržao maksimalni vijek trajanja bilo koje strukture. Tensar to rutinski pokazuje u našim primjenama, nudeći pravovaljane analize i geomreže visoke učinkovitosti.
Metoda Tensar T-Value, koja uzima u obzir sve koristi stabilizacijskih geomreža, pomogla je postići 50% ušteda ugljičnih emisija u akademiji Green Park Primary.
Geomreže: Specifične koristi
Vratimo se na primjer izgradnje kolnika, količina materijala u pokrivnom sloju kolnika - obično agregati ili cementno stabilizirano tlo - može se smanjiti upotrebom Tensar geomreže. To znači manje utjecaja na proizvodnju, manje inicijalnih emisija u prometu i manje potrebe za popravkom i održavanjem površina u budućnosti: opet minimaliziranje utjecaja na okoliš. Ugradnja Tensar geomreže u subbase sloj ceste omogućava smanjenje potrebne debljine. Na taj način geomreže mogu ojačati i učvrstiti zbijene slojeve agregata do te mjere da pokazuju bolje rezultate nosivosti od dvostruko debljih slojeva, izgrađenih samo od agregata.
Ponovimo - kakvu ulogu plastika i geomreže mogu imati u održivosti?
Plastika se svrstava u nekoliko kategorija: neke zagađuju okoliš i uzrokovati će ekološke probleme u budućnosti. Druge - poput geosintetika - više su rješenje nego problem; pravilno proizvedeni i korišteni, podržavaju održivi put koji se mora uzeti u obzir u budućim projektima na svim poljima.
Sources:
www.geosyntheticssociety.org
U.S Geological Survey
The Economist 3 March 2018